Malo je poznata ali vrlo zanimljiva činjenica da je u Sutivanu u drugoj polovici 17. stoljeća djelovala umjetnička radionica slikara Mate Otoni Napolija (Mate Otoni, Mattio Ottoni, Matei de Otonis pictoris dicti Napoli, Matio Napoli, Mattio Napoli, Mattio Napuli).
Prvi je to iz matičnih knjiga Sutivana utvrdio poznati brački povjesničar Andre Jutronić, kasnije je to spomenuo Kruno Prijatelj u: Kulturnim spomenicima otoka Brača, a konačno u svome izvornom znanstvenom radu: „Slikar Mate Otoni Napoli“ obrazložio splitski povjesničar umjetnosti i akademik, nedavno preminuli dr. Radoslav Tomić.
Mate Otoni je bio stivanski zet, oženjen za Mandu Zuanić, s kojom je oko 1660. živio u Zadru, gdje im se rodio sin, a kasnije u Sutivanu gdje je rođeno još troje njihove djece. Jutronić ih prvi put bilježi u Sutivanu 1667. godine kao krsne kumove što se kasnije ponovilo i 1674. i 1677. godine. U župskom arhivu bila je sačuvana i Otonijeva oporuka iz 1678. kojom je on župskoj crkvi : „.. ostavio neku svoju sliku, koja da prikazuje Gospu.“.
Ne znamo danas o kojoj se točno slici iz oporuke radi, ali potvrđeno je autorstvo slike Sv. Antuna Padovanskog, koja se nakon restauracije nalazi izložena u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije.
Majstor Mate Otoni iz svoga je ateljea u Sutivanu organizirao vrlo složen posao, ne samo slikanja nego i izrade drvenih oltara, predoltarnika i ukrasnih okvira koje je isporučivao ne samo u crkve na otoku Braču nego i u Poljica, omiško i makarsko primorje te u Split i Solin. Taj se njegov „srednjodalmatinski opus“ naknadno dopunio i oltarnom palom Sv. Antuna Padovanskog iz franjevačkoga samostana u Kraju na Pašmanu te oslikanom drvenom tavanicom u crkvi sv. Bernardina u franjevačkom samostanu sv. Eufemije u Kamporu na otoku Rabu. Slikar Napoli izradio je rapski ciklus 1669. što je najraniji spomen njegove djelatnosti, koja je trajala i nakon 1695. g. kada je postavljena njegova oltarna slika u kapeli sv. Dujma u Manastirinama u Solinu.
Radoslav Tomić popisao je dvadeset (20) Otonijevih djela u monografiji „Matej Otoni, slikar u provinciji“ tiskanoj u Omišu 1997. godine. Još uvijek nije jasno Otonijevo podrijetlo, da li je bio doseljenik s Apeninskog poluotoka ili iz nekoga htvatskog primorskog grada. Bilo kako bilo, u Sutivanu je djelovao više od 30 godina što ga čini prvim povijesno potvrđenim stivanskim umjetnikom.
