Prije nekoliko dana u prestižnom svjetskom geološkom časopisu Terra Nova objavljen je rad geologa Tvrtka Korbara sa Hrvatskog geološkog instituta i njegovih suradnika: Iain McDonald, Vlasta Premec Fućek, Ladislav Fuček and Hrvoje Posilović; http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/ter.2017.29.issue-2/issuetoc
Sažetak rada može se pročitati ovdje: http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/ter.12257/abstract
Radi se o jedinstvenom geološkom otkriću zbog čega je spomenuti rad zaslužio i naslovnicu časopisa, a ono što je najvažnije za nas – lokacija tog otkrića nalazi se na području Sutivana!
Rad čiji naslov ne otkriva mnogo laicima, ali zato privlači pažnju znanstvenika odnosi se na jedinstveni sklop geoloških slojeva koji su od globalnog značaja za svjetsku znanstvenu zajednicu. Slojevi su otkriveni na području uvale Likva zapadno od Sutivana.
Nalaz predstavlja granicu dva geološka doba naše planete i to Mezozoika (doba dinosaura) i Kenozoika (doba sisavaca). Lokacija u Likvi jedina je dosad otkrivena u svijetu u kojoj su slojevi u samoj blizini mora i u kojoj je dobro sačuvan sloj prašine koji se slijegao godinama nakon udara ogromnog asteroida prije 66 milijuna godina u područje današnjeg Mexica. Dio prašine donesen je mega-tsunamijem koji je nedugo nakon udara stigao do tadašnje obale europskog kontinenta. Posljedice tog udara danas se smatraju izravnim čimbenikom izumiranja dinosaura i brojnih drugih biljnih i životinjskih vrsta, nakon čega su sisavci doživjeli svoje zlatno doba koje traje sve do danas.
Oni koje zanima više o toj temi neka pročitaju ovaj članak: http://blogs.agu.org/geospace/2017/01/17/darkness-cold-killed-dinosaurs/
Što sve ovo znači za Sutivan?
Naše mjesto će se preko noći naći u fokusu pažnje svjetskih znanstvenika, studenata geologije i laika koji će saznati za ovu priču koju upravo sada prenose društvene mreže širom svijeta. Naravno, privući će i pažnju medija jer se radi o jedinstvenoj priči.
Teško je sada zamisliti što sve to može značiti za naše mjesto. U svakom slučaju znači vidljivost na svjetskoj karti velikih znanstvenih otkrića, povećane posjete ljubitelja i znalaca geologije, a što sve još?
To prvenstveno ovisi o tome koliko ćemo se kao mjesto angažirati u zaštiti područja oko lokaliteta, u organizaciji logistike područja u smislu osmišljavanja info signalizacije, promotivnih materijala, kontakta sa specijaliziranim turoperatorima, virtualne prezentacije nalaza, ishođenja sredstava za sve spomenute radnje i još puno toga. Kako se sve to može dalje razvijati, jasno je svakome tko je shvatio ovaj tekst i pročitao prateće materijale.
Dobra je vijest da je već uspostavljen kontakt sa Hrvatskim geološkim institutom i dogovorena daljna suradnja ne samo na valorizaciji postojećeg već i evaluaciji drugih geoloških rariteta kojima područje Sutivana i otok Brač obiluje. O daljnjem razvoju ove tematike obavještavat ćemo vas na ovim stranicama.